DRUŠTVO UZGAJIVAČA “MOSLAVINA” KUTINA ORGANIZIRA 30. MEĐUŽUPANIJSKU IZLOŽBU I 8. SPECIJALKU SISAČKOG PREVRTAČA

 

 

   

Zlatni fazan

( 1 Vote ) 
User Rating:  / 1
PoorBest 
Details

 

 Odrasli mužjak:

Kukma na vrhu glave zlatno žute boje. Tamno žute strane lica, a boja prema vratu prelazi u tamno naranđastu, a na obrazima u skoro bijelu. Produžena, skoro trokutasta pera na stražnjoj strani glave u kojoj je perje naranđasto s plavo-crnim rubovima tvori ogrlicu koja spuštena ima oblik kape. Vrat, leđa i trbuh krvavo crvene su boje, a postaju smeđkasti na podrepnom podrućju. Iznad ramena nalazi se područje tamno zelenog perja, a svako pero je tamno obrubljeno. Leđa i područje nad repom je sjajno zlatno žute boje. Nadrepno perje je priljubljeno i produženo, krvavo crveno. Ramena i područje krila tamno plave boje, s nešto crnog.Letno perje smeđe-crno, a na vanjskim rubovima plavkasto ili crvenkasto-smeđe. Centralna repna pera cimetno smeđe boje, mrljasto ispjegana svijetlo smeđim pjegama obrubljena crnim. Ostatak dugih repnih pera vrlo gusto valovito iscrtkan ili mrljasto naizmjence smeđe i svjetlo smeđe mrlje.Jednogodišnji mužjak sadrži mješavinu muškog i ženskog perja, ali više ženskog. Dvogodišnji mužjak je sličan odraslom, ali još nema potpuno razvijenu ogrlicu, te ima više okruglastog nego trokutastog perja u ogrlici. Perje nad krilnim perima više mutno crno i krem, manje jasne boje.


Odrasla ženka:

Glava i vrat krem smeđe boje, vrlo gusto isprugano crno-smeđim na vrhu glave i vratu, vrat ne isprugan. Strane glave su srebrno sive, iscrtkane crnkasto. Večina ostalog perja ( uključujući trbuh i podrepno perje ) isprugano krem-hrđasto i crno-smeđe, vrlo uočljivo na prsima, postrano na prsima i krilima. Leđa, nadrepno područje skoro jednobojno, fino prugasto i smeđe-sivkasto. Rep je kremasto smeđ, rijetko isprugan crno-smeđim po centralnim perima, prema vrhu pruge su uže i svijetlije. Mlada ženka je više smeđkasto-crvenkaste nijanse sa slabije i nepravilnije ispruganim prsima i postrano od njih.
Dužina mužjaka je 100 – 115 cm, ženke 61 – 70 cm, razlika uglavnom zbog dužine mužjakovog repa.                                                       Težina mužjaka je 575 – 710 g, a ženke 550 – 665 g

 Glasanje je prodorno i glasno s ka – cheek, drugi ton je naglašeniji i glasniji.
      U divljini dosta čest u odgovarajučim uvijetima, premda mu tradicionalna kineska kultura baš i ne pomaže jer se smatra delikatesom i vrlo je skup u restoranima, kad je dostupan. Posebno ga ugrožava gubitak staništa, a največu prijetnju pretstavljaju ne savijesni uzgaivači i ostali ljudi koji provode razna križanja zlatnog i dijamantnog fazana u svijetu.


 Uzgoj 
 Jedan od najjednostavnijih fazana za držanje u volijerama, ova je vrsta bez sumnje najbolja za početnike. Oni su maleni I ne zahtjevaju velike volijer ( 3 x 4 x 2 ) , čineći ih tako pogodnim za one koji nemaju baš puno mjesta. Volijeru se može napraviti od drvene konstrukcije ili koje druge koja se postavlja na betonske temelj bubine obićno 50 cm., a stranice i krov se oblažu žicom, izgradnja večinom ovisi o osobnim mogučnostima i željama uzgaivaća ili držatelja, no trba uzeti u obzir da osigura osnovne stvari a to su zaklon, sigurnost, a i nesmijemo zanemariti niti ljepotu. Vrlo dobro se slažu s ostalim pticama ( golubovi, grlice, pauni ), ali i ne s drugim vrstama fazana, no moramo uzeti tada u obzir da trebamo i veću volijeru.
 Vrlo su otporni na zimu, I mogu izdržati vrlo hladne zime s malo ili ništa zaklona. Kao zaklon može poslužiti natkriveni prostor ograđen s tri strane smješten unutar volijere ili izvan nje s jednom prećkom za spavanje visoko postavljenom. ( prečka u zaklonu mora biti najviša prećka u cijelom kompleksu jer će samo onda na njoj i spavati) Obićno se unutra postavlja i hranilica i pojilica. To je mjesto u kojem bi se trebali osjećati najsigurnije. Za tlo je najbolji oštri rijećni pijesak u sloju od 10 – 15 cm koji bi trebalo jednom godišnje mjenjati i svaka 2 – 3 dana počistiti. Pošto su po prirodi šumske ptice, tijekom vručih ljetnih mjeseci im treba osigurati puno sijene. ( može se volijera napraviti pod drvetom, ili cijelo drvo ukomponirati u volijeru ) Izloženost direktonm suncu uzrokovat će bljeđenje boje mužjakovog perja. U volijeru se može posaditi razno nisko grmlje, ukrasne trave, penjačice.
 Hranidba ne pretstavlja problem ako je raznovrsna, mora se paziti da se ne udebljaju. Jedan omjer od pola zelenog i pola zrnatog obroka zadovoljavajući je. Mogu se koristiti i gotove pelete za fazane koje se mogu kupiti (Versele-laga ima jako dobre). Uz pelete treba dati na izbor i raznovrsne žitarice ( isto imaju velik asortiman) kao i vitaminsko mineralni dodatak koji je najbolje davati na soćnu hranu ( bobice ribizla, bazge, grožđa, ribanu mrkvu...) može se ponuditi i razno voće kao i crvi brašnjari te grit. Voda mora biti uvijek dostupna i svježa jer je uz prljav pod najčesći izvor bolesti.
 Mužjaci se vole puno udvarati, čak i kada nema ženke u blizini. Ako se da truda mogu postati dosta pitomi, uzimati zelenilo i crve brašnjare direktno iz ruke.
 Lagano se razmnožava u zatočeništvu. Ženka će obićno početi nest jaja poćetkom travnja, i snest će obićno 8 – 12 jaja. Večina ženki su jako dobre majke, no uvijek ima iznimaka, poticajno za majčinsko ponašanje osigurati dosta zaklona i što prirodnije okruženje. Inkubacija traje 22 – 23 dana. Piliće je vrlo lako uzgojiti I često se koriste da uće druge piliće rijetkih fazana uzimati hranu. Pilićima zlatnih fazana lako je odrediti spol kad su još mali, s oko 5 tjedana boja šarenice oka u ženki je tamnosmeđa dok je kod mužjaka puno svijetlija. Ako se ostavlja ženki da odgoji mlade preporuća se ukloniti mužjaka jer znade biti agresivan spram pilića.
 Iako mužjaci ne dobiju svoju prekrasnu boju perja sve do jeseni druge godine života, jednogodišnjaci su skoro uvijek plodni. Do četiri ženke može se dodati jednom mužjaku. Ženka će u prvoj godini života obićno snesti svega par jaja. 
 
 Izvor podataka:http://pticeiperad.forum0.info/?pid=6&sid=89aca25acd71e3ba94416e03ab4eb40c

   

AddThis  



   

Etarget  



   

Marketagent  



   
© Društvo uzgajivača malih životinja "Moslavina" Kutina