DRUŠTVO UZGAJIVAČA “MOSLAVINA” KUTINA ORGANIZIRA 30. MEĐUŽUPANIJSKU IZLOŽBU I 8. SPECIJALKU SISAČKOG PREVRTAČA

 

 

   

Marija Mesić Tuškanec

( 5 Votes ) 
User Rating:  / 5
PoorBest 
Details

Marija Mesić Tuškanec

uzgajivačica autohtone pasmine 

Kokoš Hrvatica

Iskustva uzgajivača:

Životinje sam zavoljela još u djetinjstvu vjerojatno iz razloga što sam kao dijete sa sela bila njima okružena, a i otac mi se bavio uzgojem ovaca i svinja. Tada su mi bile draže mačke, psi i kokoši, ali za razliku od većine mojih vršnjaka nisam izbjegavala pomagati roditeljima na farmi. S vremenom sam odrasla, završila višu ekonomsku školu i zaposlila se u struci, ali nažalost tvrtka u kojoj sam radila se raspala, a ja završila na burzi bez uspjeha u pronalasku novoga posla. Stoga sam odlučila sama pokrenuti nešto vezano uz životinje...
Iz ljubavi prema životinjama proizašla je ideja o ekološkom odnosno prirodnome načinu njihova uzgoja. Prirodni način uzgoja životinja temelji se ili orijentira na prirodnim uvjetima života životinja i na taj način može očuvati prirodno ponašanje bića. Nastoji, nasuprot konvencionalnoj poljoprivredi, kao što je industrijska poljoprivreda, životinjama prilagoditi uvjete držanja njihovim potrebama i omogućiti im relativno prirodan život. Stanište životinja treba sadržavati dovoljno prostora za svaku jedinku, kao što ju ona ima u prirodnome okruženju. Ishrana treba biti prirodna.

S obzirom na veliku travnatu površinu iza kuće i relativno malo početno ulaganje te aktivaciju ostalih članova obitelji pri izradi kokošinjaca i odjeljaka - pregrada, odlučila sam se za uzgoj kokoši hrvatica, a prvotni cilj nabave ovih životinja bio je dobiti domaće jaje visoke kvalitete.

 Počela sam sa 2 matična jata, trenutno ih je 3, a do kraja godine biti će ih 5 (tri su crvena jata i po jedno jarebičasto i crno-zlatno jato). Svako matično jato sastoji se od 1 pijetla i 10 kokoši, a izdvojeno je u posebnom odjeljku radi praćenja proizvodnog rezultata pojedinog jata. Travnata površina svakog odjeljka (boksa) iznosi oko 120 m2, a kokošinjca 2,5 m2 (minimalno 0,2 m2 po životinji). Kako bi se u potpunosti zadovoljili uvjeti ekološke proizvodnje, cjelokupna površina morati će se ograditi živom ogradom (živicom). Nesivost pod uvjetima slobodne šetnje po travnjaku i hranjenje miješanim žitaricama bez dodataka koncentrata je cca 200 do 220 jaja na godinu.  

 Kokoš hrvatica uzgaja se u 4 tipa koji se razlikuju po boji perja: crvena, jarebičasta, crna i crno-zlatna. Tjelesna masa pijetlova kreće se između 3,5 i 4 kg, a kokoši između 2,5 i 3 kg.

 U literaturi je navedeno da je ova pasmina otporna na bolesti što mogu potvrditi iz vlastitog iskustva, a također dobro podnosi i jako niske temperature kojima smo bili svjedoci prethodne zime.

 Još jedna pozitivna osobina hrvatice je i ta da je jako dobra kvočka (simpatično je vidjeti kako vodi piliće po travnjaku ).

 Dakle, uzgoj ovih životinja može se sagledati s aspekta zanimljivog hobija, ali i dodatne zarade prodajom pilića i jaja što podrazumijeva spoj ugodnoga s korisnim.

 


   

Kokoš Hrvatica - pijetao

Pijetao ima leđa smeđe do modrocrvene boje, prsa trbuh i rep su crne sjajne boje.

Read More
   

Kokoš Hrvatica

Kod koke prsa i trbuh su svijetlo smeđe boje dok su leđa i krila pokrivena perjem koje je u središtu oker- žuto, a okolo tamno smeđe boje.

Read More
   

Kokoš Hrvatica - jato

Danas se ova kokoš uzgaja u tri osnovna tipa obojenosti: crni, crveni i jarebićasto - zlatni.

Read More
   

AddThis  



   

Etarget  



   

Marketagent  



   
© Društvo uzgajivača malih životinja "Moslavina" Kutina