DRUŠTVO UZGAJIVAČA “MOSLAVINA” KUTINA ORGANIZIRA 30. MEĐUŽUPANIJSKU IZLOŽBU I 8. SPECIJALKU SISAČKOG PREVRTAČA

 

 

   

Cijepljenje peradi

( 4 Votes ) 
User Rating:  / 4
PoorBest 
Details

 

Da bi zaštitili našu perad od virusnih zaraznih bolesti potrebno je cijepljenje. Sva perad podliježe preventivnom cijepljenju. A što to podrazumijeva? Svi znamo da kad obolimo od npr. gripe da tada lijeka nema. Uzročnik gripe je virus. Što znači da se moramo cijepiti prije nego se pojavi gripa. Ako se ne cijepimo u eri gripe onda smo na udaru. To je isto i sa našim pilićima. Kad se virusna bolest pojavi onda je kasno za cijepljenje. Što će oboliti će oboliti a što ne ne. Jedni će pilići uginuti a drugi ne. Sve bi to bilo dobro da to nije povezano sa ekonomskom stranom zbog koje i držimo perad. Bez obzira na broj pilića u tovu, kad se sve što smo u njih uložili (cijena pilića, hrane, struja, voda i na kraju i sav naš trud) zbroje cijena vakcine je minimalna u usporedbi sa brojem uginuća i materijalnom štetom koja nastaje od virusnih bolesti. Tužno je vidjeti u peradnjaku piliće za tov težine od 1-1,3 kg kako ugibaju od npr. Gumboro bolesti, a mogli smo ih cijepiti. Tada pomoći nema!!!!  Jedina borba protiv virusnih bolesti je preventivno cijepljenje.

Perad se može cijepiti na nekoliko načina:
- metodom raspršivanja ili aerosolom,
- okulo-nazalno (kap u oko, kap u nos) i
- u vodi za piće

Na koji način ćemo provesti cijepljenje ovisi o kojoj vakcini se radi i o broju pilića. Cijepiti se može samo zdrava perad pa je prije cijepljenja potrebno obaviti klinički pregled jata.

Cijepljenje brojlera

Brojlere tj. piliće u tovu potrebno je cijepiti protiv Newcastelske bolesti (kuga peradi) i protiv Gumboro bolesti. Protiv kuge perad se cijepi dva puta i to u dobi od 8 i 26 dana metodom aerosola, okulo-nazalno ili u vodi za piće. Koju ćemo metodu izabrati ovisi o broju pilića. Protiv Gumboro bolesti se cijepe oko 15-og dana. Vakcina se daje u vodi za piće. Svako novo jato je jato za sebe i tako se moramo i ponašati. Mnogi kažu: "Držim godinama piliće i to mi se nikad nije dogodilo ili ovo je treća tura za redom i ovako nije bilo nikada....". Za svako se brojlersko jato pravi plan i program vakcinacije zasebno. Ništa nije šablonski.


Cijepljenje pilića u uzgoju

Pilići u uzgoju tj. buduće nesilice za proizvodnju konzumnih jaja ili pak matična jata čija se jaja ulažu u inkubator podliježu složenijem vakcinalnom programu do 18-tog tjedna života. U dobi od jednog dana još u inkubatoru moraju biti cijepljeni protiv Marekove bolesti. Protiv zaraznog bronhitisa se cijepe tri puta i to drugog dana, oko 50-tog dana u vodi za piće i sa 18 tjedana parenteralno tj. injekciono.  Protiv zarazne bolesti burze fabrici ili Gumboro bolesti cijepe se dva puta i to sa 2 tjedna i 6 tjedana starosti u vodi za piće. Protiv Newcastelska bolesti tj. kuge peradi cijepe se četiri puta i to u dobi od tjedan dana prvi put, drugi put sa 4 tjedna, treći put sa 8 tjedana metodom raspršivanja ili aerosola i zadnji put u dobi od 18 tjedana parenteralno. Protiv boginja peradi cijepe se ubodom u krilnu opnu od 8-10 tjedana. Protiv avijarnog encefalomijelitisa cijepe se u dobi od 14-15 tjedana u vodi za piće.

I na kraju sa 18 tjedana prije pronošenja cijepe se trovalentnom vakcinom koja sadrži vakcine protiv sindroma pada nesivosti, kuge peradi i gumboro bolesti ili zaraznog bronhitisa i to parenteralno.

Zaštitna cijepljenja su "stres" za perad zato se provode planski. Za svako jato u uzgoju se pravi vakcinalni program koji sadrži plan vakcinacija i dijagnostičkih postupaka kojima se provjerava stanje imuniteta. Na osnovu imunitetnog stanja ćemo vršiti korekcije unutar vakcinalnog programa u koliko je to potrebno. Samo u koliko je perad u uzgoju cijepljena po planu i programu možemo garantirati držaocu nesilica za konzumaciju ili matičnog jata da neće doći do pojave virusnih bolesti ili pak do sindroma pada nesivosti.
Perad koja je starija od godine dana trebala bi se svake godine cijepiti protiv kuge peradi.

Držaoci peradi za proizvodnju mesa, bez obzira da li drže perad za prodaju ili pak za vlastite potrebe bi trebali petnaest dana prije klanja obaviti dijagnostičku pretragu da bi se dobio nalaz da su pilići slobodni tj. nisu zaraženi  salmonelom. To je bolest od koje obolijevaju ljudi. Također držaoci nesilica za proizvodnju konzumnih jaja trebaju jaja odnijeti na pretragu na salmonelu svaki mjesec u koliko jaja prodaju ili pak jednom u par mjeseci u koliko jaja koriste za vlastite potrebe radi vlastite sigurnosti i zdravlja.
Vrlo važna mjera u sprečavanju bolesti pored cijepljenja je i higijena samog objekta u kome držimo perad. Objekat mora biti građen od materijala koji se lako čisti i dezinficira. Na svim otvorima moramo postaviti zaštitne mreža kako bi spriječili ulazak ptica, insekata, glodavaca koji su glavni vektori prijenosa i širenja bolesti. Pred ulaz u peradnjak stavimo dezinfekcionu barijeru u koju stanemo prije ulaska i na taj način spriječimo da na cipelama unesemo uzročnika bolesti. Moramo imati posebnu odjeću i obuću koju ćemo koristiti za rad. Vreće sa hranom moraju biti podignute od poda na drvene palete. Prije nego uselimo piliće objekt mora biti opran i dezinficiran svaki put po iseljenju i prije useljenja pilića. Ne dozvolimo ulazak znatiželjnim susjedima na principu "da ti vidim piliće" jer na taj način nenamjerno se može prenijeti uzročnik bolesti.

Izvor podataka:

http://www.vetstri.hr/index.php?option=com_content&;view=article&id=66%3Azasto-je-potrebno-cijepiti-perad&catid=34%3Arazno&Itemid=66

   

AddThis  



   

Etarget  



   

Marketagent  



   
© Društvo uzgajivača malih životinja "Moslavina" Kutina